sr
Books
Zoran Lj. Nikolić

Masonski simboli u Beogradu

Priča o drugačijem, manje znanom licu Beograda

Ako ste sa bilo kim razgovarali o masoneriji, dobili ste, bezmalo sigurno, samo dve vrste odgovora: onaj tipični— kada je neko izričito protiv ove organizacije i onaj, ne tako čest — kada se neko kome se obraćate odnosi prema masonima pozitivno. Interesantno, onih u sredini — nema. Masoni nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Moja ambicija je bila da se nađem u toj, sredini. Da ostanem dosledan svom novinarskom poslu, a da pokušam da ne budem ni na čijoj strani. Zato je u mom slučaju bilo posebno važno to što ovoj temi prilazim tako što vodim čitaoca u neobičnu šetnju Beogradom, istovremeno imajući slobodu da zajedno s njim postavljam pitanja na koja ni sam nemam potpun odgovor. I, gle čuda, kada je neko samo dragovoljan da otvori oči, primećuje svašta… Jer ovo je priča o umetnosti očiglednog, a istovremeno prikrivenog. Čar traganja za masonskim zdanjima, spomenicima, obeležjima ili jednostavnim građevinskim „potpisima“ istovremeno je i otkrivanje onoga što se nalazi ne u zabitima periferije ili mračnim i nepristupačnim sokacima, već u samom srcu srpskog prestonog grada.

Ovo treba da bude priča o drugačijem, manje znanom licu Beograda Reč je o tome koliko je Beograd bio važna tačka na karti evropskih slobodnih zidara tokom proteklih nekoliko stotina godina i koliko je značajnih masonskih potpisa ostalo na građevinama ovog grada, koji je u simboličnom smislu kapija Evrope. Pođimo u obilazak važnih ulica, spomenika i građevina kako bismo sagledali uticaj slobodnih zidara na na istoriju ovog grada.

Zoran Lj. Nikolić
370 printed pages
Original publication
2005
Publisher
Laguna
Have you already read it? How did you like it?
👍👎

Impressions

  • Marashared an impression23 days ago
    👍Worth reading

Quotes

  • Stefan Koncepthas quoted4 days ago
    Jevreji su u Evropi onog vremena imali i svoje zasebne takozvane Bene Berit lože, koje su mogli da čine samo pripadnici ove konfesije, ali su bili članovi i drugih loža koje nisu bile isključivo jevrejske. Među takvima, s kraja 19. veka, bio je prijatelj kneza Miloša Haim Davičo, kao i Avram Ozerović, član Glavnog odbora Napredne stranke.
  • Stefan Koncepthas quoted7 days ago
    „Francuska je imala dominantnu ulogu u razvoju Jugoslavije posle Prvog svetskog rata. Gotovo da je raspolagala Jugoslavijom a u potpunosti je davala ton društvenom životu u Beogradu.“ Banić beleži i kako je Francuska imala monopol na naoružavanje Jugoslavije, kao i da je gotovo demonstrativno bio podignut Spomenik zahvalnosti Francuskoj na Kalemegdanu, čiji je autor Ivan Meštrović!
  • Stefan Koncepthas quoted13 days ago
    Ovo nije bilo neobično s obzirom na to da je kapetan Miša Anastasijević bio slobodni zidar. Zgrada „dunavskog kapetana“ napravljena je 1863. godine, a prvobitno je Miša Anastasijević planirao da to bude njegova privatna palata. Za projekat prelepe građevine, a u ono vreme i jedinog monumentalnog beogradskog zdanja, bio je zadužen Čeh Jan Nevola, koji je istovremeno bio i glavni inženjer u građevinskom odeljenju Popečiteljstva vnutrenih dela.

On the bookshelves

fb2epub
Drag & drop your files (not more than 5 at once)